NJEMAČKI MEDIJI: HRVATSKA NOVI PACIJENT EU

Bugarska i Rumunjska su 2007. preuranjeno primljene u EU, iako za to nisu bile politički i ekonomski zrele. To nisu ni danas usprkos pomoći. Isto bi se moglo desiti i Hrvatskoj, komentari su njemačkog tiska.

sueddeutschezeitung09.11.05

List Süeddeutsche Zeitung piše da je Hrvatska sljedeća zemlja koja bi Europskoj uniji mogla zadati glavobolju: Nije li bilo nešto sa Grčkom koja je također bila preopterećena u krutom nadmetanju Evropske unije i zato je u više navrata morala dobiti alimentaciju? Ne gleda li upravo cijeli svijet na Cipar, otok koji je zbog diskretne gostoljubivosti svojih bankara, prije svega omiljen kod bogatih Rusa i Ukrajinaca. Bankrot Cipra sada je morao biti spriječen financijskom injekcijom u visini od 10 milijardi eura. Europska komisija je sada otvorila put za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U izvještaju na petnaest stranica konstatira se zrelost Hrvatske za pristup EU. Hrvatska je međutim slično kao i Grčka, još uvijek zemlja u kojoj je privilegirana određena klijentela, zemlja koja ima podijeljenu upravu, prenapuhani državni sektor, jedva funkcionirajuće pravosuđe i nakon brojnih provedenih reformi, raširenu korupciju i zaostalu privredu koja skoro nije pripremljena na izazove Europske unije. Sve ovo detaljno stoji u izvještajima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Transparency Internationala i Ujedinjenih naroda. Europska komisija čini se to ignorira“, piše pored ostalog list Süeddeutsche Zeitung.

 

Slovenija nije Cipar

Njemački listovi pišu i o trenutnoj situaciji u Sloveniji. List Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi pored ostalog da je ova zemlja u krizi ali da još uvijek ima šansu da se sama iz nje izvuče: Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek je ljuta što se njena zemlja uspoređuje sa Ciprom. Jedan komentar objavljen u listu Washington Post u kojem se navodi da je Slovenija ‘nova malešna zemlja o kojoj se treba brinuti’, slovenačka premijerka je odbacila kao potpuno neprimjeren. Ona je rekla da Slovenija svakako svoje probleme može riješiti sama. Ono što je zajedničko za dvije zemlje je da i jedna i druga imaju duboke ‘crne rupe’ u bilansama bankarskih sistema. Za razliku od Nikozije, Ljubljana strane investitore ne privlači visokim kamatama, niti niskim porezima ili prednostima pranja novca. Pored toga, slovenske banke izbjegavaju ulaziti u visoko rizične poslove. Oligarsi koje u Sloveniji nazivaju tajkunima, nisu Rusi, već Slovenci. Oni su na čelu državnih i privatnih firmi, potiču još iz starih jugoslovenskih struktura i politički su dobro umreženi.


“Za razliku od Nikozije, u Sloveniji je nakon izbora 2011. Vlada konzervativnog Janeza Janže provela mnoge reforme. Tako se budžetski deficit 2012. smanjio sa 6,4 na 3,6 %. 2013. bi trebao biti ispod tri %. Poduzete mjere stvorile su preduvjete za uspješnu sanaciju državnih financija. Formirana je takozvana „bad banka“ kako bi preuzela kredite bez pokrića slovenačkih banaka. Slovenija se za razliku od Cipra samo trebala držati kursa reformi. Razvoj događaja je međutim bio drugačiji. Konzervativna vladajuća koalicija se raspala nakon spornog izvještaja Komisije za spriječavanje korupcije, koja je teretila Janeza Janšu. Vlada Alenke Bartušek privredni rast želi postići većim izdacima za investicije. To može učiniti samo uzimanjem skupih kredita.“,
piše pored ostalog list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *