NOVI HLADNI RAT: SVE DRASTIČNE SANKCIJE RUSIJI

Čelnici EU-a u četvrtak su službeno potvrdili niz gospodarskih sankcija protiv Rusije koje uključuju pristup europskom financijskom tržištu, embargo na oružje, zabranu izvoza proizvoda dvostruke namjene, osjetljive tehnologije i naftni sektor, javljaju agencije o mjerama koje će u petak stupiti na snagu. Sankcije će stupiti na snagu u petak nakon objave u Službenom listu EU-a, a cilj im je spriječiti ruskog predsjednika Vladimira Putina da nastaviti podupirati separatiste na istoku Ukrajine.

obama-and-putin

Prva kategorija gospodarskih sankcija odnosi se na ograničavanje pristupa ruskim bankama u većinskom državnom vlasništvu na europsko tržište kapitala.

Druga kategorija gospodarskih sankcija je embargo na kupnju i prodaju oružja, vojne opreme i proizvoda s dvostrukom namjenom, vojnom i civilnom.

Pored toga, sankcije uključuju ograničenja za osjetljivu tehnologiju i opremu u energetskom sektoru.

Ni jedna izvozna dozvola neće biti izdana za opremu čiji su cilj neki konkretni projekti s naftom.

“Sve te zabrane tiču se novih ugovora”, objašnjava se u priopćenju Vijeća EU-a što će primjerice omogućiti Francuskoj, kako piše AFP, da ispuni ugovor o prodaji dva nosača helikoptera Mistral Rusiji.

Po nekim izvorima, kako piše agencija STA, gospodarske sankcije mogle bi ruskom gospodarstvu donijeti štetu od 23 milijarde eura ove godine, a sljedeće čak 75 milijardi eura, što je 1,5 posto ruskog BDP-a ove godine te 4,8 posto sljedeće.

Štetu će pretrpjeti i EU, ove godine oko 40 milijardi ili 0,3 posto BDP-a, a sljedeće godine 50 milijardi eura ili 0,4 posto BDP-a.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu priopćenje u kojem kaže da su gospodarstva EU-a i Rusije povezana te da će sankcije pogoditi i EU, “ne manje nego Rusiju”.

Hrvatska je u srijedu rekla da ne očekuje veće probleme za svoja poduzeća nakon uvođenja sankcija Rusiji.

“Nemamo previše tvrtki koje bi direktno bile pogođene tako da će poslovanje biti otežano, ali ne i onemogućeno.”, rekao je zamjenik hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović. “Svi ugovori koji su do sada potpisani, realizirat će se kako su zamišljeni.”, objasnio je Klisović. Općenito govoreći, europske tvrtke koje bi izravno mogle biti pogođene sankcijama ne žele davati prognoze.

Francuski Total, koji je upravo u fazi izgradnje ogromne tvornice za ukapljivanje prirodnog plina u Rusiji, objašnjava da je prerano procjenjivati posljedice tek odlučenih mjera. Među velikim europskim zemljama, “Njemačka je najizloženija ruskom riziku.”, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist u banci Berenberg.

Energetska tvrtka EON ostala je bez komentara na to pitanje, kao i Wintershall, podružnica BASF-a.

Siemens, koji izvozi u Rusiju vlakove i plinske turbine, ne govori o znatnijem manjku za ovu godinu, ali je oprezan s prognozama za sljedeću. Britanski BP, partner ruskog Rosnjefta, otvoreno je zabrinut.

Adidas predviđa smanjenje dobiti za ovu godinu.

Rusija je pak u srijedu u priopćenju ministarstva zaprijetila da će povećati cijene energenata.

Sankcije su “nerazuman i neodgovaran korak” koji će sigurno uzrokovati rast cijena na europskom energetskom tržištu”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Moskva je također optužila EU da je previše pod utjecajem Sjedinjenih Država, kazavši da se europska vanjska politika ne bazira na činjenicama nego je definira Washington “koji gleda upitne YouTube video uratke”.

Rusija je objavila to priopćenje nakon što su u srijedu objavljena imena osmorice ruskih oligarha kojima su zabranjena putovanja i zamrznuta imovina te imena triju poduzeća kojima će zamrznuti sredstva u skladu s odlukom o uvođenju sankcija.

Domagoj Vušak